Kodiranje stvarnosti
Digitalna razmjena računa i ostalih dokumenata
Iako je naslov prilično jednostavan, sama tema je gotovo neiscrpna, pa ću se u ovom članku osvrnuti samo na jednu specifičnu sferu. Nazovimo tu sferu digitalna razmjena računa izmjeđu poduzetnika i knjigovodstvenih servisa. Poduzetnici koji koriste usluge knjigovodstvenih servisa, redovito razmjenjuju račune sa knjigovodstvenim servisima. Svakodnevno se računi ponovno ispisuju i šalju u knjigovodstvo. Vjerujem da je taj proces svima dobro poznat. Postavlja se pitanje, ima li prostora da se taj proces poboljša?
Naravno da ima prostora da se taj proces poboljša. Digitalna razmjena računa je jedan od mogućih načina. Ideja se u osnovi može primjeniti i puno šire, ali ću se u ovom članku fokusirati na ovaj uzak segment digitalne razmjene računa. Šta bi se promjenilo digitalnom razmjenom računa i šta je uopće digitalna razmjena računa? Digitalna razmjena može biti svašta, ali ideja se svodi na razmjenu podataka u digitalnom obliku i u formatu koji se može jednostavno obraditi pomoću računala.
Obradom podataka pomoću računala, knjigovodstveni servisi više ne bi morali prekucavati podatke sa ponovno ispisanih računa. Teoretski, samim time bi knjigovodstveni servisi uštedili masu vremena, a poduzetnici bi uštedili stotine kuna na troškovima nepotrebnog ponovnog ispisa računa. Ušteđeno vrijeme bi knjigovodstveni servisi mogli posvetiti poboljšanju kvalitete svojih usluga, a uštede na troškovima ispisa bi poduzetnici mogli uložiti u razvoj poslovanja. Sve u svemu svi bi profitirali.
Tehnološki gledano, proces razmjene računa bi mogao biti prilično jednostavan, ali stvari se gotovo uvijek zakompliciraju. Razmjena računa je “komplicirana”, zato što svaki program ima neki svoj format u kom sprema podatke. Ne postoji standard koji bi definirao razmjenu podataka. U biti, postoji, ali ne postoji.
Postavimo još jedno pitanje, kako bi članak bio zanimljiviji. Može li se definirati standard za digitalnu razmjenu računa? Naravno da može i ono što je najzanimljivije, u Hrvatskoj postoji Povjerenstvo za eRačun. Nedavno sam razmišljao o tome da uvedem ozbiljniju podršku za digitalnu razmjenu računa u Pro3x Nautilus Edition aplikaciju, pa sam istražujući temu naišao na Povjerenstvo za eRačun.
Pro3x Nautilus Edition trenutno podržava jednostavnu razmjenu računa u .pdf i u još par formata, ali ti formati nisu prikladni za računalnu obradu, pa knjigovodstveni servisi i dalje moraju prekucavati račune, samo što ih sada mogu primiti emailom. Kako nisam želio uvoditi neki svoj specifični format, tražio sam specifikaciju digitalne razmjene računa prema Povjerenstvu za eRačun. Nažalost, još nisam našao neku konkretnu specifikaciju, pa sve više i više razmišljam da uvedem neku svoju specifikaciju.
Dozvolit ću si još neko vrijeme da razmišljam o ovoj ideji, pa ako se ništa ne promjeni, onda ćemo imati još jedan format za razmjenu računa. Postoji jedna bitna prednost vlastite specifikacije digitalne razmjene. Vlastita specifikacija može biti prilično jednostavna i razumljiva i ono što je najvažnije može se lako, brzo i jednostavno promjeniti i prilagoditi realnim potrebama. “Globalne” specifikacije su trome kad su promjene u pitanju, a u poslovnom svijetu svaka sekunda ponekad može biti presudna. Konkurencija nikad ne spava.
Zatvorimo za sada ovu temu uz jednu ekološku misao. Znate li kako izgleda milion računa? Igrom slučaja sam imao prilike vidjeti milion računa na hrpi, pa ću vam ukratko opisati kako to izgleda. Zamislite veliku halu sa onim velikim čeličnim regalima sa desetak paleta papira spremnih za ispis. Jedan račun je samo jedan list, samo dio grančice malog drveta. Milion računa je puno ozbiljnije. Milion računa je mala šuma koja se više ne zeleni.
Recimo da u Hrvatskoj postoji stotinjak tisuća poduzetnika i neka za naš primjer svaki od njih u jednom danu u prosjeku izda desetak računa koje naravno nikad ne naplate zbog recesije, ali nema veze. Ako se još uvijek sjećate osnova matematike, stotinu tisuća puta desetak računa dnevno znači da se samo u Hrvatskoj svaki dan izda milion računa. Milion izdanih računa dnevno znači da se svaki dan utroši nekoliko paleta papira samo na ispis računa. Koliko bismo stabala mogli spasiti uvođenjem digitalne razmjene računa?
| Isprintaj članak | Autor ovog članka je Aco, 17.02.2010 u 6:53 poslijepodne sati, u kategoriji Digitalna razmjena podataka, Ekološki savjesno poslovanje, Programi sa otvorenim kodom, Razne ostale zanimljive teme. Pratite članak uz pomoć RSS 2.0. Možete komentirati ili citirati na vašoj stranici |
Prije 1 godinu
Ako je sve što ti je potrebno upload naloga u internet bankarstvo i download prometa iz internet bankarstva (izvoda) u tvoju knjigovodstvenu aplikaciju – onda to već postoji. Radi se i FINA formatu datoteke i većina banaka to podržava. Pretpostavljam da to već ionako znaš
eRačun je jedna potpuno drukčija zvjerka, a njegova glavna prednost je što ćeš moći slati račune na naplatu direktno klijentima. Na primjer, kao korisnik T-coma ćeš se moći odlučiti da umjesto papirnatih naloga poštom dobijaš eRačune na internet bankarstvo. I onda će ti taj nalog sjesti direktno u aplikaciju, i nećeš ga morati pretipkavati nego samo autorizirati gotov (ispunjen) nalog. To u praksi tek treba zaživjeti…
Prije 1 godinu
Čitao sam o Fininom formatu datoteka, ali u ovom članku nisam razmišljao toj ideji, nego više o ideji razmjene računa između neovisnih aplikacija. Ideja je da se umjesto ponovnog ispisa svih računa i nošenja u knjigovodstvo, računi mogu poslati u XML formatu i da to onda knjigovodstveni servisi mogu direktno učitati u svoje programe.
Razmišljao sam čak i o uvođenju digitalne razmjene računa između korisnika Pro3x poslovnih aplikacija, tako da s jedne strane jedan korisnik može npr. izdati digitalni račun, a da s druge strane drugi korisnik taj isti račun može koristiti kao osnovu za automatsku izradu ulazne kalkulacije. Sve se to svodi na istu ideju, neovisni XML format za zapis računa.
Mislim da nema druge nego da provedem ideju u djelo. Ideja se preklapa s idejom eRačuna, ali nažalost, još uvijek nisam nigdje pronašao specifikaciju za eRacun. U osnovi to i nije toliko bitno, jer se XML može jednostavno mapirati na bilo koji drugi format, tako da ću se uskoro definitivno pozabaviti s tom idejom.
Prije 1 godinu
A čuj, tu ti sam moraš vidjeti koliko ti je to smisleno implementirati nešto što će prije ili kasnije biti standard. Ono što ja znam (a jednom sam bio na sastanku za eRačun u Zgb-u, i to je sve. Dakle definitivno nisam stručnjak) je da se na tome intenzivno radi. Čuo sam i da nekoliko tvrtki već radi implementacije. Dakle, dokumentaciju je moguće dobiti, jedino je pitanje kako i od koga…
Prije 1 godinu
Nakon što sam pročitao tvoj komentar, prošlo mi je par misli kroz glavu.
Prva misao. Koliko sam do sada pročitao, eRačun se nekako “razvija” na ideji postojećih rješenja na tržištu ili ih barem pokušava uklopiti u svoju specifikaciju. Već je bilo par privatnih pokušaja da se razvije sustav razmjene računa, pa koliko sam do sada skužio, ti sustavi se sada nekako pokušavaju objediniti pod eRačun. Možda griješim, ali tako sam nekako to shvatio do sada.
Druga misao, XML je prilagodljiv format, pa se XML datoteke mogu relativno jednostavno mapirati iz jednog formata u drugi. Pretpostavljam da će eRačun koristiti nekakav XML format, pa će se jednog dana kad zaživi ideja eRačuna, svaki drugi format moći relativno jednostavno mapirati prema specifikaciji eRačuna. Mislim da sve to pušta dovoljno prostora za neko vlastito rješenje dok ne zaživi eRačun. Još uvijek razmišljam o svemu.
Treća misao. Ako se zbilja toliko radi na tome, gdje su neki rezultati toga rada? Malo je čudno da je tako teško pronaći konkretne dokumente za nešto što bi trebalo biti prilično otvoreno. Nadam se da će cijela ideja s vremenom postati malo otvorenija prema javnosti.
Završna misao. Čak i da se specifikacija eRačuna sutra objavi, mislim da će proći još dosta vremena prije nego što cijela ideja ozbiljno zaživi. Mislim da svakoj specifikaciji treba barem dvije iteracije da se cijela ideja stabilizira. Zbog svega toga bi taj prijelazni period mogao biti prilično dug, a čini mi se da je šteta ne koristiti tako neku ideju u današnje vrijeme.